Budimpešta - jednodnevni izlet

MAĐARSKA — informacije o destinaciji

Mađarska, država u istočnom dijelu srednje Europe, graniči sa Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom i Austrijom na zapadu; nema morske obale. Mađarska se nalazi u sred. dijelu Podunavlja i pretežno je nizinska zemlja koja zauzima velik dio Panonske nizine. Područja do 200 m n.m. zauzimaju više od 2/3 površine, a uzvisine iznad 500 m tek 2%. Mađari pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i po tome se razlikuju od naroda u svojem okruženju. Zemlja je u današnjim granicama izrazito nacionalno homogena, matični narod čini više od 90% od 10,2 mil. st. Od ostalih naroda najbrojniji su Romi (oko 500 000 st.), ima još i Rumunja, Nijemaca, Hrvata, Slovaka. Više od 2,5 mil. Mađara živi u susjednim zemljama, najviše u Rumunjskoj, oko 1,5 mil. Služb. jezik je mađarski. Stvaranje mađarske države na prostoru Panonske nizine povezano je uz povijesni trenutak doseljenja mađarskih nomadsko-stočarskih plemena iz šire ugro-finske skupine naroda potkraj IX. stoljeća u međurječje Dunava i Tise. Mađari su između 895 godine i 900 godine bili prisiljeni provaliti u Panoniju na čelu s Árpádom, utemeljiteljem dinastije Arpadovića. Dolazak i trajno nastanjenje Mađara na prostor Panonske nizine imalo je dalekosežne posljedice za političku i državnu povijest Srednje Europe, prije svega zbog činjenice da su, ustrojivši snažno ranosrednjovjekovno kraljevstvo, spriječili širenje Svetoga Rimskog Carstva na istok, dok su s druge strane trajno razjedinili jedinstveni slavenski etnos (prije svega sjeverozapadne i jugoistočne Slavene), te pojedine slavenske države za duže vrijeme inkorporirali u zajedničko kraljevstvo kojim su dominirali. 

Službeni naziv: Republika Mađarska, Magyar Köztarsaság 
Površina: 93 030 km2 
Stanovništvo (procjena 2002): 10 159 000 (109 stanovnika/km2); 65% gradsko 
Glavni grad Budapest (Budimpešta), oko 2 milijuna stanovnika  
Upravna podjela 19 županija  (megyék)  i gl. grad  (föváros)  
Službeni jezik mađarski 
Valuta forinta (HUF) = 100 filléra

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE: 
Adresa: 1063 Budapest, Munkácsy Mihály utca 15, Mađarska 
Telefon: 00-36-1-354-1315 
Fax: 00-36-1-354-1319 
E-mail: veleposlanstvo.budimpesta@mvpei.hr; croemb.bp@mvpei.hr 
Web: http://hu.mvp.hr

Budimpešta — što posjetiti i zanimljivosti

Budimpešta je najveći i najvažniji grad u republici Mađarskoj. Grad je nastao spajanjem Staroga Budima, Budima i Pešte u 19 stoljeću. Grad krase brojna arhitektonska zdanja na obje strane Dunava, rijeke koja presijeca Budimpeštu na dva dijela.

Budimpešta je glavni i najveći grad Mađarske, u središnjem dijelu Mađarske, na rijeci Dunavu s oko 2 milijuna stanovnika. Budimpešta je nastala 1873. spajanjem Budima (mađ. Buda) i Starog Budima (s od Budima, mađ. Óbuda) na desnoj te Pešte (mađ. Pest) na lijevoj obali Dunava. Pešta, s oko 3/4 stanovnika grada, gospodarski i trgovački dio s poznatom središnjom trg ulicom Váci. Na otoku Csepel na Dunavu, u južnom dijelu grada, nalazi se riječna luka i industrijska zona oko koje su radničke četvrti. U Budimu je kraljevski dvor s dijelovima utvrde iz XIII. st., te niz palača i neogotička crkva sv. Matije. Na desnoj obali Dunava je i Ribička utvrda. Budim i Peštu povezuje 8 mostova. Povijesna jezgra Pešte okružena je manjim polukružnim bulevarom (Kis körút), a od središta je udaljeniji veći (Nagy körút) polukružni bulevar, izvan kojega počinju industrijske zone. Te bulevare presijecaju radijalne avenije. U Pešti, na obali Dunava, čuvena je zgrada parlamenta (iz 1904); mnogobrojni kult.-pov. spomenici: gradska vijećnica (zgrada iz 1749), Narodni muzej (iz 1802), Akademija znanosti (1865), Opera (1884), bazilika sv. Stjepana (1905), brojne crkve. Također,  Budimpešta je veliko eur. kulturno i obrazovno središte s desetak sveučilišta.